Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Okružno javno tužilaštvo u
Bijeljini

mail print fav manja slovaveca slova

Tužilaštva u BiH opredijeljena za veću transparentnost u radu

12.04.2019.

Seminar za glavne tužioce i glasnogovornike tužilaštava

Tužilaštva u BiH opredijeljena za veću transparentnost u radu

„Nije dovoljno samo izvršiti pravdu, već je neophodno da to izvršenje pravde bude vidljivo i u javnosti“, rekao je vršilac dužnosti (v.d.) glavnog tužioca Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Tihomir Jurko na seminaru o jačanju transparentnosti tužilaštava u BiH, koji je održan 4.i 5. aprila 2019. godine u Sarajevu.

V.d. glavni federalni tužilac Jurko je dodao kako je važno kontinuirano jačati internu komunikaciju u tužilaštvima, jer je to dobra polazna osnova za dobru eksternu komunikaciju.

Zamjenik glavnog tužioca - specijalni tužilac Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske (RS) Miodrag Bajić naglasio je da su tužilaštva opredijeljena da u skladu sa mogućnostima i principom zaštite istrage, osiguraju informacije za javnost i unaprijede komunikaciju sa medijima.

U okviru ovog seminara upriličena je i panel diskusija pod nazivom „Tužilaštva i mediji: Kako do bolje saradnje?“, gdje su predstavnici tužilaštava i medija u BiH zajednički, kroz dijalog, tražili adekvatna rješenja za izazove sa kojima se suočavaju u međusobnoj saradnji i komunikaciji.

„Tužioci bi trebali da slušaju savjete glasnogovornika kada je u pitanju komunikacija i saradnja sa medijima, a glasnogovornici bi se trebali boriti da ih glavni tužioci slušaju“, rekla je novinarka i urednica radija „Otvorena mreža“ Rubina Čengić, jedna od učesnica ovog panela.

Čengić je dodala kako novinari zasigurno nisu neprijatelji tužilaštava i tužilaca, te da treba kontinuirano raditi na poboljšanju saradnje na ovoj relaciji.

Pored novinarke radija „Otvorena mreža“, u panel diskusiji učestvovali su i predstavnici novinskih agencija SRNA i FENA. Analitičarka Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u BiH Erna Mačkić ovom prilikom predstavila je rezultate analize „Transparentnost pravosuđa u BiH u domenu procesuiranja koruptivnih krivičnih djela“, kao i preporuke tužilaštvima kako da poboljšaju transparentnost.

Prvi dan seminara (04.04.2019.) glasnogovornici i službenici za odnose s javnošću razgovarali su kako poboljšati informisanje javnosti putem službenih web stranica, te kako unaprijediti strukturu web stranica tužilaštava unutar postojećeg web portala pravosudje.ba. Sa predstavnicima IKT Odjela Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH dogovoreno je restruktuiranje postojećih web stranica tužilaštava. Dogovorene promjene će se uskoro testirati na web stranici Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.

Na seminaru je upriličen i radno-konzultativni sastanak povodom izrade „Uputstva za komunikaciju u tužilaštvima“. Ovom prilikom glavni tužioci i glasnogovornici/službenici za odnose s javnošću podijelili su svoja razmišljanja i dali svoj doprinos u izradi ovog važnog dokumenta, čiji je cilj standardizacija pristupa svih tužilaštava u oblasti interne, eksterne i krizne komunikacije. Finalni nacrt ovog dokumenta, čiju izradu podržava USAID-ov Projekt pravosuđa u BiH, bit će predstavljen na kolegijima glavnih tužilaca FBiH i RS koji su planirani u julu ove godine.

Seminar „Transparentnost tužilaštava i komunikacija s javnošću“ organizirali su centri za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RS u saradnji sa USAID-ovim Projektom pravosuđa u BiH.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh

Prateće fotografije

 

 

 

Kolegij glavnih tužilaca Republike Srpske u Tesliću

20.02.2019.

Kolegij glavnih tužilaca Republike Srpske u Tesliću

Smanjena prosječna dužina trajanja rješavanja predmeta u tužilaštvima u RS

Tužilaštva u Republici Srpskoj (RS) su u toku protekle 2018. godine ispunila jedan od svojih ciljanih rezultata, a to je smanjenje prosječne dužine trajanja rješavanja predmeta, zaključak je Kolegija glavnih tužilaca RS koji se održao u Tesliću 31. januara i 1. februara ove godine. Glavni tužioci su ovaj zaključak donijeli nakon upoznavanja sa relevantnim statističkim pokazateljima, kada su utvrdili kako je prosječna dužina trajanja rješavanja predmeta u tužilaštvima u RS u toku prošle godine iznosila 172 dana, dakle još kraće u odnosu na postavljeni ciljani rezultat od 220 dana.   

Također, ovom prilikom glavni tužioci zaključili su kako je unaprijeđen kvalitet tužilačkih odluka na nivou okružnih tužilaštava, što pokazuje i podatak  da je u protekloj 2018. godini smanjen broj uvaženih prigovora u odnosu na ukupan broj pritužbi na tužilačke odluke.

Na kolegiju je dogovoreno da će tužilaštva u narednom periodu nastaviti raditi na jačanju transparentnosti u radu, te intenzivirati aktivnosti koje se odnose na unapređenje službenih web stranica. Glavni tužioci su u potpunosti podržali nastavak izrade uputstva za komunikaciju u tužilaštvima, uz intenzivne konsultacije sa glavnim tužiocima i glasnogovornicima/službenicima za odnose sa javnošću.

Kolegiji glavnih tužilaca RS se održavaju redovno dva puta godišnje, gdje glavni tužioci razgovaraju o realizaciji strateških ciljeva, a to su: unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada tužilaštava, unapređenje kvaliteta rada tužilaštava, te povećanje transparentnosti i povjerenja građana u rad tužilaštava. Naredni kolegij glavnih tužilaca RS planiran je za juli ove godine.  

Organizaciju kolegija redovno podržavaju USAID-ov Projekt pravosuđa u BiH i Projekt „Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu krivičnog pravosuđa“ Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh

 

Prijedlog OJT Bijeljini br. T14 0 KT 0023205 18 za određivanje pritvora protiv VA

09.07.2018.

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO BIJELJINA
Broj: IT-P-8-2/18
Dana, 09.07.2018. godine


SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je dana 08.07.2018. godine uputilo prijedlog Osnovnom sudu u Bijeljini za određivanje pritvora protiv osumnjičenog V.A. zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo silovanje iz člana 165. Stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske nad licem sa inicijalima Z.E.,
 tako što je dana 07.07.2018. godine, oko 03,00 sati, u Bijeljini, Z.E. koja je izašla iz ugostiteljskog objeksta “Kodeks”, nakon što ju je pozvao bivši momak Š.D. sa kojim je on došao ispred pomenutog objekta, istu pozvao da uđe u vozilo kojim je on upravljao, kako bi je odvezli kući, pa je Z.E. vjerujući da će je odvesti kući sjela u vozilo, a on je suprotno volji  Z.E. umjesto kući istu odvezao u Crnjelovo u vikendicu vlasništvo L.S. koja se nalazi udaljena od naselja u blizini rijeke Save, a namjeravajući da natjera Z.E. da ga plono zadovolji, te je došavši do vikendice, iako je Z.E. molila da je vozi kući i nije htjela da izađe iz vozila, on joj je zaprijetio da će je istući, pa je ona izašla iz kola, nakon čega ju je on ugurao u vikendicu i oglušavao se na njene molbe da je vozi kući govoreći joj da je rano za to i da, ako nikad nije bila u zatvoru da joj je sad to zatvor, ponavljajući da kako bi išla kući mora da ga polno zadovolji mastrubiranjem i oralnim seksom, za koje vrijeme ga je ona molila i plakala da je pusti i ne dira, ali on se oglušavao na njene molbe, pa je onakon što je prethodno zavezao vrata koja nisu imala bravu PVC kanapom  kako Z.E. ne bi mogla izaći, počeo skidati odjeću sa nje tražeći da mu ona skine pantalone i ponavljajući da ukoliko to ne uradi neće otići kući i da će je udariti, pa je plašeći se Z.E. skinula njegove pantalone, a za koje vrijeme je on, pošto je skinuo odjeću sa nje snimao je mobilnim telefonom, tražeći joj da raširi noge, te je svoje prste gurao njoj između nogu, a potom je natjerao ponavljajući iste prijetnje i da ga oralno zdovoljava, stavivši svoj polni organ u njena usta, ponavljaući to više puta, govoreći joj da će tek kad on svrši moći ići kući, snimajući je sve vrijeme, a kada je u prostoriju ušao i Š.D. koji je prethodno bio van prostorije, on je tražio da ona i Š.D. zadovolji, ali Š.D. na to nije pristao, te je sve to trajalo dok on nije ejakulirao u Z.E. usta, nakon čega je odvezao u centar zaprijetivši da ukoliko nekom ispriča šta se dogodilo da će je pronaći.
Pritvor za osumnjičenog je predložen zbog težine krivičnog djela, za koje se može izreći kazna zatvora 10 godina, tako da bi njegovo puštanje na slobodu moglo dovesti do narušavanja javnog reda i mira, kao i zbog objazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao uticati na svjedoka i tako ometati istragu.
Osnovni sud u Bijeljini  je Rješenjem od 08.07.2018. godine odbio navedeni prijedlog Tužilaštva za određivanje prtvora, protiv kojeg će Okružno javno tužilaštvo Bijeljina uložiti žabu.

                                                                      SEKRETAR TUŽILAŠTVA
                                                                              Danka Prodanović


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh

 

RAD OKRUŽNOG TUŽILAŠTVA U BIJELJINI NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

20.02.2018.

RAD OKRUŽNOG TUŽILAŠTVA U BIJELJINI NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

(podaci ažurirani dana 31.12.2017.godine)

 

   Okružno tužilaštvo u Bijeljini je u julu 2008. godine objavilo saopštenje o radu Tužilaštva po predmetima ratnih zločina. Obzirom da se od tada ništa bitno nije promjenilo, osim broja primljenih i završenih predmeta, zadržavamo isti tekst sa ažuriranim podacima.

   Tema ratnih zločina ni do danas nije izgubila na aktuelnosti, iako je od završetka rata proteklo više od 20 godina. Sa pravnog aspekta je relevantno da to krivično djelo ne zastarjeva, tako da se na raznim skupovima posvećenim ovoj temi i organizovanim na različitim nivoima,  akcenat i dalje stavlja na procesuiranje ratnih zločina od strane nadležnih organa i dovođenje počinilaca tog teškog krivičnog djela pred lice pravde. Uglavnom se tužilaštvima upućuju uopštene zamjerke da su premalo ili nisu dovoljno uradili kada su u pitanju ratni zločini, ne cijeneći postignute rezultate u tom segmentu i aktivnosti koje je Tužilaštvo do sada preduzelo.

    Naime, ovom Tužilaštvu je sa različitih adresa dostavljen materijal koji se odnosi na ratne zločine počinjene na području Srebrenice i Bratunca, u Bijeljini i Zvorniku, u toku ratnih događanja 1992. i 1993. godine, te su nam ustupljeni predmeti koje je dobilo Kantonalno tužilaštvo u Tuzli,  na osnovu čega je formirano 95 predmeta protiv 664 poznatih lica. Tužilaštvo ima nekoliko predmeta protiv nepoznatih lica, koji se uglavnom odnose na dešavanja u Bijeljini 1992. godine.
    Prijave za krivično djelo ratnog zločina koje su zaprimljene u ovom Tužilaštvu je većinom podnosila civilna i vojna policija RS. Razumljivo je da su tokom ratnih godina prijave za ratne zločine uglavnom podnošene protiv suprotne strane. Tako su za neka od ovih djela prijave podnesene Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli, iako su isti događaji vezani za područja u mjesnoj nadležnosti ovog Tužilaštva. Istrage povodom tih događaja su pokretane i vođene tamo gdje su zaprimljene prijave, pri čemu treba imati u vidu da su se svjedoci suprotne strane uglavnom nalazili na tom području i da je tamo  bilo lakše doći do svjedoka i njihovih izjava.  S tim u vezi treba napomenuti da  je Kantonalno tužilaštvo u Tuzli 2010.g. dostavilo 9 predmeta  koji su u mjesnoj nadležnosti Okružnog tužilaštva u Bijeljini. Inače, u ovom Tužilaštvu nema niti jedan predmet ratnog zločina za koji nije mjesno nadležno ovo Tužilaštvo.
    U Hag, na ocjenu po „pravilima puta“, je dostavljeno 13 predmeta kojima je obuhvaćeno oko 90 lica. Iz Haga je ovom Tužilaštvu vraćeno 6 predmeta i to jedan predmet – za 4 lica – sa oznakom A, i pet predmeta sa oznakom B i C. Predmet sa oznakom A je preuzelo u rad Tužilaštvo BiH.

    Zakonom usvojenim 2003. godine utvrđeno je da su Tužilaštvo BiH  i Sud BiH isključivo nadležni za procesuiranje ratnih zločina. Tužilaštvo BiH razmatra i označava svaki od slučajeva i u skladu sa vlastitim kriterijima stavlja oznaku „osjetljiv“ ili „vrlo osjetljiv“. Ako se slučaj označi kao „osjetljiv“ to znači da ga Sud može ustupiti kantonalnom ili okružnom sudu na dalje postupanje. U međuvremenu, tačnije 2008. godine, donesena je Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, po kojoj Sud BiH na prijedlog Tužilaštva BiH odlučuje koji će predmet raditi Tužilaštvo BiH, a koji će raditi mjesno nadležno okružno odnosno kantonalno tužilaštvo.
    Tužilaštvu BiH je  dostavljeno na ocjenu 40 predmeta protiv 308 lica, od čega je Tužilaštvo BiH preuzelo pet predmeta protiv više od 170 lica. Okružnom tužilaštvu u Bijeljini je vraćeno 20 predmeta protiv 142 lica. Sud BiH je donio odluku da u 18 predmeta protiv 154 lica nastavi rad Tužilaštvo BiH .
    U Okružnom tužilaštvu u Bijeljini je trenutno u radu 7 predmeta  protiv 16 lica prijavljenih za zločine počinjene za vrijeme ratnih događanja 1992. i 1993. godine, i svi predmeti su u mjesnoj nadležnosti ovog Tužilaštva. U ovim predmetima je u toku istraga i do sada su uzete izjave od preko 200 lica. Od toga veći broj izjava uzeli su tužioci zaduženi za predmete ratnih zločina.

    Završeno je 88 predmeta kojima je obuhvaćeno preko 367 lica. Predmeti su završeni odlukom Tužilaštva da se podigne optužnica, kao i da se odbaci prijava ili  obustavi istraga obzirom da u tim slučajevima nije bilo dakaza da su prijavljena lica počinila krivično djelo, te preuzimanjem predmeta od strane Tužilaštva BiH i ustupanjem predmeta mjesno nadležnim tužilaštvima. Okružni sud u Bijeljini je potvrdio 17 optužnica protiv 24 lica, po kojima su suđenja u toku.  U 3 predmeta su donesene osuđujuće presude,  na osnovu kojih je jedno lica osuđeno na 9 godina zatvora, drugo lice na 7 godina zatvora, treće lice 4 godine zatvora i četvrto lice 3 godine zatvora i iste su pravosnažne, a protiv 12 lica donesene su oslobađajuće presude, dok je u 3 predmeta suđenje u toku.
    Okružno tužilaštvo u Bijeljini je dostavilo u Hag materijal do kojeg se došlo u toku istrage vezano za ratne zločine, za dva lica koja su u Hagu optužena za ratni zločin.

    Osnovni problem na koji nailazi Tužilaštvo u postupku procesuiranja ratnih zločina je nedostatak dokaza, odnosno nedostupnost svjedoka ili njihovo odbijanje ako nešto znaju o počiniocima zločina da svjedoče ili, ako pristanu da iznesu saznanja o nekom lice, to lice obično više nije živo. Nerijetko se dešava da organi od kojih se traže podaci nemaju potrebnu dokumentaciju ili daju nepotpune podatke.
    Kada se govori o procesuiranju ratnih zločina i intenzitetu rada na ovim predmetima, svakako se mora imati u vidu politička klima koja vlada na ovim prostorima.Mišljenja smo da je neophodna saradnja tužilaštava sa nevladinim organizacijama i udruženjima, u smislu pružanja pomoći na prikupljanju dokaza vezano za ratne zločine, prije svega na dostavljanju podataka kojima raspolažu u vezi sa ratnim zločinima i prevasohodno o počiniocima tih zločina, čime bi i svjedoci bili ohrabreni da daju izjave sa konkretnijim podacima a ne samo da je zločin počinjen, što nije sporno.
    Okružno tužilaštvo u Bijeljini, kao i ranije, i ovim putem poziva sve pojedince, udruženja i nevladine organizacije da dostave podatke o licima koja bi  mogla dati  informacije o počiniocima ratnih zločina, a imajući u vidu da su prijave podnesene poslije 2003. godine u nadležnosti Tužilaštva BiH.

IT- 694/13
Dana, 31.12.2017.godine


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh

 

RAD OKRUŽNOG JAVNOG TUŽILAŠTVA BIJELJINA U 2017.GODINI

12.02.2018.

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO BIJELJINA

Broj: A- 42/18

Datum: 29.01.2017.godine

 

 

 

Na osnovu člana 6. stav 1. i člana 33. Zakona o tužilaštvima Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj 55/02, 85/03, 115/04, 37/06 i 68/07), član 8. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju tužilaštva Republike Srpske ( Službeni glasnik RS broj 86/12), Glavni javni okružni tužilac donosi

 

Izvještaj o rezultatima rada Okružnog javnog

tužilaštva Bijeljina za  2017. godinu

 

 

Uz statističke podatke dostavljamo vam i pismeno obrazloženje rezultata rada Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina po elementima koje je dostavio VSTV BiH.

 

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina je nadležno za područje koje pokriva Okružni sud u Bijeljini i odnosi se na teritoriju sedam opština ( Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Zvornik, Osmaci, Bratunac i Srebrenica) i drugo je po veličini tužilaštvo u Republici Srpskoj po broju stanovnika.Na teritoriji koju pokriva Okružno javno tužilaštvo od 2473 km2 živi 254 000 stanovnika. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini pokriva nadležnost: Okružnog suda u Bijeljini, Osnovnog suda u Bijeljini, Osnovnog suda u Zvorniku i Osnovnog suda u Srebrenici.

 

U toku 2017. godine u Tužilaštvu je radilo trinaest tužilaca ( glavni javni tužilac, dva zamjenika i deset javnih tužilaca), stim da je jedan tužilac u mjesecu avgustu otišao u penziju.

 

U Tužilaštvu imaju četiri odjeljenja, kako je predviđeno pravilnikom i to: odjeljenje za opšti kriminal, odjeljenje za privredni kriminal, odjeljenje za ratne zločine i odjeljenje za maloljetnike.

 

Ostvarena kolektivna norma Tužilaštva je 110%, jedan tužilac nije ostvario normu od 100%, ostvario je normu 95%  predviđeni orjentacionim mjerilima.

 

U tri odjeljenja ostavrena je norma preko 100%, dok je u odjeljenju za maloljetnike ostvarena norma od 98%, a razlog je što je šef toga odjeljenja otišao u mjesecu avgustu 2017. godine u penziju.

 

Ukupno su donesene 704 presude od toga osuđujućih 595, a oslobađajućih 58, od toga je izrečeno zatvorskih 148 kazne, novčanih 60, uslovnih 374  i  13 sudskih opomena, odbijajućih 38, te 12 prijedloga za izricanje vaspitnih mjera.

 

U toku 2017. godine u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina primljeno je 1220 prijava, manje za 85 prijave u odnosu na prethodnu godinu. Iz predhodne godine ostalo je u radu 127 prijave, tako da je ukupno u radu bilo 1344 prijave, riješen je sav priliv prijava osim maloljetničkog.

 

Dakle,  ostalo je neriješenih  127 predmeta, što je broj oko jednomjesečnog priliva.

 

Istraga je u toku 2017. godine ukupno bilo u radu  998 od čega je riješeno 816, a što je za 97 istragu manje u odnosu na predhodnu godinu, a što je i razumljivo obzirom da je ukupno u radu 2017 godine bilo manje istraga za 77 predmet u odnosu na 2016 godinu. Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno 182 istraga, znači viši je broj istraga za 20. Većina istraga se riješava u roku od tri mjeseca, zakonski rok je šest mjeseci, a neriješene u tom roku su iz objektivnih razloga, na primjer prikupljanje izjava od svjedoka gdje su nepoznata prebivališta ili boravišta, te pribavljanje nalaza i mišljenja vještaka i drugih dokaza, o čemu se uvijek obavještava Kolegij tužilaštva da bi se dozvolilo produženje istrage. Napominjemo da je za preko 30% predmeta nezavršenih istraga raspisana potjernica.

 

Prijave se rješavaju u optimalnim rokovima, najduže tri mjeseca, tako da se većina prijava rješava prije godinu dana, jer kako se iz izvještaja vidi ostalo je ukupno neriješenih 124 prijava, a što je jednomjesečni priliv i uglavnom se radi o prijavama koje su stigle u decembru tako da je na kraju 2017. godine ostale neriješeno 4 prijava starije od 2 godine.

 

U toku 2017. godine riješeno je 3 predmeta istraga ratnih zločina, dok je na kraju izvještajnog perioda ostao neriješeno 7 istraga ratnih zločina dok nema neriješenih prijava, pa je plan rješavanja predmeta ratnih zločina realizovan 100%. U tom periodu 3 predmeta su riješena obustavom istrage protiv 3 lica.

 

Radeći na predmetima privrednog kriminala Tužilaštvo je u toku 2017. godine primilo 72 predmeta, dok je iz predhodne godine ostalo nezavršeno 15 predmeta, pa je ukupno u radu bilo 87 predmeta, od čega je završeno 73, predmeta dok je ostalo u radu 14 predmeta. Od navedenog broja predmeta 23 predmeta su koruptivnog karaktera i završeno je 14 predmeta.

 

U istom periodu riješene su 48 istraga privrednog kriminala, od toga riješeno je 13 istraga predmeta korupcionog karaktera, ostale su nezavršene 25 istrage ili za 5 istraga manje u odnosu na predhodnu godinu. U toku izvještajnog perioda podignuta je 20 optužnica zbog krivičnih djela privrednog kriminala kao i prethodne godine, od toga se na korupciju odnosi 12 optužnica.

 

U toku 2017. godine Tužilaštvo je primilo u rad 83 predmeta maloljetničkog kriminala, dok je iz predhodne godine ostalo neriješenih 19 predmeta tako da je ukupno u radu bilo 102 predmeta. Od tog broja završeno je 80 predmeta, a ostalo je ne završeno 22 predmeta, što je za 7 predmet više u odnosu na predhodnu godinu.

 

U toku 2017. godine primljeno je KTA- 1605 predmeta, a riješeno 1584 predmeta. Dakle riješen je priliv predmeta u omjeru od 98%.                               

 

Iz naprijed iznesenih podataka i podataka navedenim u tabelama očigledno je da se radi o veoma ažurnom tužilaštvu, a to znači da nema predmeta gdje je nastupila zastara, jer se svi predmeti uzimaju odmah u rad i u roku se donose odluke. Ima zastara u predmetima protiv nepoznatih počinilaca, a radi se o relativnim zastarama i uglavnom o predmetima gdje počinioci nisu otkriveni tokom rada na tim predmetima.

 

Imajući u vidu da je Tužilac u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina na kraju izvještajnog perioda zadužen za oko 14 predmeta i 14 istraga to je potrebno održavati tu ažurnost, odnosno rješavati novoprimljene predmete što je u prosjeku mjesečno oko 10 KT predmeta po tužiocu, 9 KTA predmeta i 5 KTN predmeta i time bi se održavao sadašnji nivo ažurnosti Tužilaštva i Tužilaštvo bi uz odgovarajući kvalitet u potpunosti ostvarilo zadatke i postavljene ciljeve.

 

 

 

   

S poštovanjem!

 

 

 

 

 

                                                                                  GLAVNI OKRUŽNI JAVNI TUŽILAC

                                                                                                     Novak  Kovačević           


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh

 

Kolegij Republike Srpske

19.12.2017.

Smanjen broj neriješenih starih predmeta u tužilaštvima u Republici Srpskoj

 

Na nivou tužilačkog sistema Republike Srpske (RS) smanjen je broj neriješenih starih predmeta, jedan je od zaključaka Kolegija glavnih tužilaca Republike Srpske (RS) održanom u Tesliću 11. i 12. decembra 2017. godine.

 

U fokusu ovog kolegija bio je pregled realizacije strateških ciljeva definisanih Strateškim okvirom tužilačkog sistema RS za period od 2017. do 2019. godine, a to su unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada tužilaštava, unapređenje kvaliteta rada tužilaštava, te povećanje transparentnosti i povjerenja građana u rad tužilaštava.

 

Kolegij glavnih tužilaca RS redovno se održava dva puta godišnje, a sačinjavaju ga glavni tužioci okružnih javnih tužilaštava u Banja Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju, te glavni republički tužilac.

 

Organizaciju Kolegija podržava USAID Projekt pravosuđa u BiH i Projekt „Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu krivičnog pravosuđa“ Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

 


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Srpskom

Povratak na vrh